Zadarska županija prostire se na jednakoj površini kopna i mora sa stotinama otoka i jednom od najrazvedenijih obala u Europi. Na svom prostoru   osim svih boja mora, objedinjuje i zelenilo najplodnije doline na istočnoj obali Jadrana – Ravnih kotara, i kršnijeg zaleđa Bukovice. Ovdje se nalazi i planinski dio Velebita, mitske hrvatske planine i zaleđe Like do granica s Bosnom i Hercegovinom. Na plovnim putovima znanim od stare Grčke zbog čuvenog ugodnog zafira (mestrala) i plodnoj dolini s najvećim slatkovodnim jezerom u zemlji, i kraškim rijekama poput biserne očuvane ljepote Zrmanje, ljudi su obitavali preko 10.000 godina ostavivši svjedočenja svog života i vremena. Bilo da se radi o spiljskim nalazima, ostacima rimskih foruma Zadra i Nina, veličanstvenih srednjovjekovnih crkava ili tek stoljetnih kamenih zdanja ribara i težaka rasutih uvalama i brežuljcima, ovaj kraj priča svoju povijest i kulturu kroz tisućljeća.

Okružena s pet nacionalnih parkova i dva parka prirode, Zadarska regija zauzima centralni dio hrvatske obale. Poznata je po raznovrsnosti sadržaja i aktivnosti koje nudi turistima.

Sa strane mora, tu su dva nacionalna parka: Kornati i Telašćica. Kornati su arhipelag od 140 uglavnom nenaseljenih otoka razbacanih po horizontu. Uvala Telašćica nalazi se na na jugoistoku Dugog otoka i poznata je kao najsigurnija prirodna luka na Jadranu, pa ćete u miru njenih zelenih dubina moći uživati samo izvan sezone.

Sa strane kopna, tu su nacionalni parkovi Pltivice, Paklenica, Velebit i Krka.

Pltivice su prirodno svjetsko čudo, čipka od 16 jezera spojenih slapovima, koji mijenjaju boju od tirkizno plave do smaragdno zelene.

Paklenica je područje kanjona Velike i Male Paklenice u kojem možete uživati samo pješice, prateći gotovo 150 kilometara uređenih staza. Omiljena meta slobodnih penjača, Paklenica ima više od 300 uređenih smjerova za penjanje. Poznata je i kao dom mnogim endemskim biljkama i životinjama

Kanjon rijeke Krke ima sedam vodopada, dom je mnogim ugroženim vrstama i jedinoj sokolarskoj školi u Hrvatskoj. Čak i u najtoplijim mjesecima, u kanjonu Krke je ugodno svježe.

Sjeverni Velebit je poznati botanički rezervat i prava divljina, pa ne preporučamo da ga posjećujete ako nemate planinarskog ili alpinističkog iskustva. Preporučamo da gore idete s vodičem i odgovarajućom opremom, jer se jedino tako možete prošetati Premužićevom stazom.

Unutrašnjost zadarske regije poznata je po rustikalnom dalmatinskom šarmu. Zaputite se u branje maslina, pomozite seljacima u proizvodnji sira ili saznajte kako se suši pršut iz prve ruke. Ilirija travel će vam pomoći pronaći smještaj ili vas odvesti na izlet.

Bogata povijest vidljiva je u brojnim arheološkim lokalitetima, od rimskih ruševina i grobnica, do utvrđenih srednjevjekovnih gradova Zadra, Šibenika, Splita. Hoćete li ih posjetiti?

Kultura


Zadar je kruna prostora, grad antičkih korijena s najvećim istraženim rimskim forumom na istočnoj strani Jadrana. Zadar je grad star tri tisućljeća koji se voli podsjetiti riječi bizantskog cara i putopisca Konstantina Porfirogeneta iz 10. stoljeća koji je, obilazeći ga, zapisao u svoje djelo “O upravljanju carstvom” da je “stariji od Rima”.

Od nastanka za vrijeme Liburna, preko rimskog municipija do pada Zapadnog Rimskog Carstva razvijao se kao grad. Prvi pisani spomen na Zadrane nađen je na Pharosu (Hvar) kao podsjetnik na bitke s grčkim kolonistima, kada su Zadrani (Jadasini kao stanovnici Idasse ili Jadera) 384. pr. Kr. pomažući domicilnom stanovništvu pretrpjeli težak poraz. Rim ga uzdiže na rang kolonije (Colonia Julia Jader) 48. pr. Kr. naredbom samog Julija Cezara, makar je nalog za utvrđivanje i gradnju dao car August. Tlocrt rimskih ulica vidljiv je i danas pogledom sa zvinika katedrale najveće na istočnj obali Jadrana.

Od pada Salone pred kraj Zapadnog Rimskog Carstva, Zadar je bio središte Dalmacije; od Bizanta – Istočnog Rimskog Carstva kojem je bio središte temata do Austro – Ugarske kada je ovdje stolovao Dalmatinski sabor. Razlog je u utvrđenom gradu, s idealnim lučkim položajem, što je bio njegov ponos i nesreća kroz stoljeća, kao i plodnom i velikom ravničarskom zaleđu. Simbol snaženja grada i njegovog značenja je crkva Sv. Donata, jedna od najvećih crkvi rotonda iz 9. stoljeća nazvana tako puno kasnije po biskupu Donatu koji je imao iznimnu diplomatsko političku ulogu posredovanja između Karla Velikog i Bizanta. Stoljeća su obilježena bitkom Venecije za vlast nad Zadrom, pa i služenjem križarskom vojskom u Četvrtom križarskom ratu 1102. kada ga razaraju. Konačno ga je Republika Venecija kupila za 100 zlatnih dukata od Ladislava Napuljskog, pretendenta na prijestolje koji za to nije imao velike šanse, obgrlivši ga čvrsto sve do pada same Venecije pred Napoleonom. Kroz stoljeća mletačko turskih ratova, u vremenima kada su Turci znali držati sav okolni prostor, Zadar nisu nikad osvojili zahvaljujući, između ostalog i moćnom sustavu bedema krunu kojih je izgradio Michele Sanmicheli koji je utvrđivao i Veneciju, Veronu, Krf … . Potom su usljedile prva i druga austrijska vladavina s kratkim intervalom Napoleonove vlasti kada je Zadar bio sjedište maršala Marmontea i ilirskih provincija. U vrijeme austro – ugarske vlasti snaži kao administrativno središte, centar industrijalizacije čine destilerije i tvornice likera na tradiciji maraschina kojeg po starodrevnoj dominikansoj recepturi možete probati i danas.

Iznimno je bogatstvo nasljeđa od predromanike i romanike sa Sv. Donatom, katedralom Sv. Stošije, gradskim bedemima, rensansnom Gradskom ložom i stražom, sve do modernih instalacija poput prvih Morskih orglulja na svijetu i Pozdrava suncu što pulsiraju i glasaju se igrom valova i vjetra.